Gnojidba mrkve Yara gnojivima za bolju kvalitetu i veći prinos
Mrkva je specifičan usjev jer za uzgoj je potrebno imati posebne strojeve tj., liniju mehanizacije. Ako se već opredjeljujemo za uzgoj mrkve, mora se voditi posebna pažnja o svim segmnetima tehnologije uzgoja i biti veoma precizan.
Mrkva ima izražene zahtjeve za optimalnom ishranom svim hranjivima, ali optimalan odnos N:P2O5:K2O:CaO:MgO čimbenik je prinosa i posebno kvalitete. Plod mrkve je korijen i zahtijevna je vrsta prema tipovima i sastavu tala. Specifičnosti u razvoju korijena traže preciznost u pripremi tla. Mrkva se većinom uzgaja u sistemu bankova-gredica čime omogućujemo dovoljno rastresitog tla za dobivanje dubine i dužine korijenovog sustava čime se direktno utječe na izgled i kvalitetu. Nakon nicanja, u fazi 2-3 lista, izgleda kao da mrkva ne raste. Međutim tada se razvija korijen koji prodire u dubinu te nakon tjedan i više dana počinje formiranje rozete. U toj fazi se formira korijen koji je kasnije plod koji koristimo u ishrani. Nepravilan razvoj korijenovog sustava odražava se na potrebe za vodom. Kod pravilno i dovoljno razvijenog korijena raspored oborina kroz vegetacijski period ne mora biti povoljan, te uzgajati mrkvu bez navodnjavanja podrazumijeva znatno niži prinos i kvalitetu. Mrkva preferira pH tla 6,0-6,5 međutim mrkva se uzgaja i na tlima sa pH 4,5 ili 7,0 jer suvremena tehnologija gnojidbe omogućava postizanje vrlo dobrih rezultata i u lošijim uvjetima.
Dinamika usvajanja hranjiva u kg/ha je niska u fazi do 3 lista, a povećava se razvojem rozete i kasnije korijena. S toga se mrkva mora gnojiti višefazno.
Za deset tona prinosa i odgovarajuću zelenu masu mrkva potrebno je 30-40 kg dušika- N. Nije potrebno dodavati više od potrebne količine dušika za željeni prinos jer se tada izravno utječe na kvalitetu. Prihranjivati treba u najmanje dva obroka, ovisno o sastavu i kvaliteti tla.
Fosfor je važan odmah nakon nicanja za dobro ukorijenjivanje i za 10 tona prinosa potrebno je 10-12 kg P2O5. Treba osigurati najmanje 60 kg/ha dostupnog P2O5 u najužoj zoni usvajanja korijenovog sustava. Primjenom granuliranih gnojiva YaraMila™ u količini do 800 kg/ha postižu se optimalni prinosi. Topivost i pristupačnost fosfora iz tih granuliranih gnojiva (70% vodotopiv) omogućuju optimalan rast i razvoj usjeva.
Kalij je važan za prinos i kvalitetu i za deset tona uroda potrebno je 60-80 kg kalija, ovisno o potrebama uzgajane sorte ili hibrida. U pravilu se unosi najmanje 150 kg/ha K2O, ovisno o sadržaju K2O po analizi plodnosti tla, a prosječno se unosi 200-250 kg K2O/ha. Također je dobro koristiti gnojiva s kalijem u obliku kalijevog sulfata YaraMila™ Cropcare. Ukoliko se pred sjetvu koriste gnojiva na osnovi kalijevog Klorida, može značajno utjecati na slabiju obojenost (svijetao korijen) i smanjeni sadržaj karotena, a što je čimbenik kvalitete koju zahtijeva tržište.
Osnovna granulirana gnojiva YaraMila™ možete primijeniti u dvije aplikacije: 400 kg/ha u jesenskoj obradi i 400 kg/ha u pripremi tla za sjetvu. Ako gnojiva primijenjujete u jednom prohodu, u pripremi tla koristite YaraMila™ Cropcare jer je na sulfatnoj osnovi kalija i ima izuzetnu topivost, a time i učinkovitost.
Kalij se može dodati u prihranama dušično kalijevim gnojivima. U tu svrhu je razvijena obitelj gnojiva YaraRega™ za prihranu usjeva. Primjenjuju se kao granulirana rasipačima ili kao potpuno vodotopiva kroz sustave zalijevanja. YaraRega™ proizvodi mogu biti NPK proizvodi ili NK proizvodi za prihranu dušikom i kalijem YaraRega™ 9-0-36. Primjenjuju se u količini od 100-250 kg/ha u fazi razvoja rozete ovisno o duljini vegetacije i ukupnoj potrebi za kalijem.
Treba istaknuti važnost kalcija-Ca i magnezija-Mg za postizanje dobrih rezultata što je često zanemareno od strane uzgajivača. Mrkve prosječnim prinosom usvajaju preko 150 kg/ha CaO. Kalcij iz kalcijevog karbonata CaCO3 nije dostatno dostupan i postaje obavezna primjena kalcijevih gnojiva sa dostupnim kalcijem-Ca. Za tu svrhu najbolji oblik je kalcijev nitrat Ca(NO3)2 zato što biljke lako i intenzivno usvajaju nitratni dušik NO3,a kalcij postaje dostupan i usvojiv u određenom vremenskom periodu. Važno je napomenuti da je kalcij-Ca u sinergiji sa mikroelementom borom-B i poželjno je da u tlu bude prisutan i bor-B. U tu svrhu smo razvili proizvod YaraLiva Nitrabor koji u isto vrijeme hrani biljke nitratnim dušikom NO3, kalcijemCa i borom-B. Nitrabor se primjenjuje u količini od 200-350 kg/ha kroz jednu ili dvije prihrane. Magnezij-Mg je sastojak YaraMila gnojiva u dovoljnoj količini.
Od mikroelemenata važni su mangan-Mn, bor-B, željezo-Fe, bakar-Cu, molibden-Mo i natrij-Na, te je težište folijarne gnojidbe upravo na njihovoj pravodobnoj primjeni.
Preporučeni Yara proizvodi:
Osnovna gnojidba u jesen: YaraMila™ 8-24-24, 7-20-28 ili 9-12-25.
Priprema tla pred sjetvu: YaraMila™ Cropcare 8-11-23.
Prihrana kalcijem i dušikom: YaraLiva™ Nitrabor ili Tropicote.
Prihrana kalijem i dušikom: granule YaraRega rasipačem prije zalijevanja ili kroz sustav navodnjavanja.
Folijarna prihrana: YaraVita™ Frutrel (N,P2O5, CaO, MgO, Zn, B) poboljšava ukorijenjavanje u ranim fazama i nalijevanje korijena u kasnim.
YaraVita Brassitrel FL sadržava Mg, B, Mn, Mo, koristi se tijekom razvoja rozete.
YaraVita™ Bortrac potpuna potpora u ishrani borom-B. Obratite pozornost ostalim proizvodima YaraVita™ ako je zbog manjka potrebno dodati pojedinačne elemente ishrane. Folijarna gnojiva mogu se primjenjivati s pesticidima, a način mješanja vidljiv je na stranici www.tankmix.com.
Za dodatne savjete o primjeni Yara gnojiva obratite se Cipro agronomima.
| Hranjivi element |
Iznošenje lisnom masom [kg/ha] | Iznošenje korijenom [kg/ha] | Ukupno usvajanje hranjiva | Iznošenje po hektaru kad se odbije sadržaj u žetvenim ostatcima [kg/ha] |
| N | 48 | 197 | 245 | 134 (55 %) |
| P2O5 | 12 | 119 | 131 | 81 (62 %) |
| K2O | 134 | 645 | 779 | 438 (56 %) |
| CaO | 136 | 78 | 214 | 53 (25 %) |
| MgO | 14 | 26 | 40 | 18 (45 %) |
| SO3 | 21 | 50 | 71 | 34 (48 %) |